Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu

Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu javna je ustanova od nacionalnog značenja koja obavlja knjižničnu i informacijsku djelatnost nacionalne knjižnice Republike Hrvatske i središnje knjižnice Sveučilišta u Zagrebu.
Početak Nacionalne i sveučilišne knjižnice vezan je uz osnutak knjižnice isusovačkog kolegija u Zagrebu, 1606. godine. Ukinućem isusovackog kolegija knjižnica 1776. godine prelazi u sastav Kraljevske akademije u Zagrebu, da bi nacionalno značenje Knjižnica službeno počela stjecati odredbama o obveznom primjerku (1816. i 1837.). Antun Kukuljević joj 1837. godine pridjeva naziv Nationalis Academica Bibliotheca, kojim ističe dvojnost njezinih funkcija - kao obrazovne i nacionalne knjižnice, koje do danas komplementarno razvija.
Od 1913. do 1995. Knjižnica je bila smještena u jedno od vrhunskih secesijskih zdanja, prvo koje je bilo projektirano i podignuto isključivo za potrebe knjižnice. Spremišni prostor, predviđen za 500 000 knjiga (danas Knjižnica posjeduje preko 2 500 000 svezaka), već 60-tih godina postao je pretijesnim i nedovoljno funkcionalnim. Godine 1988. započinje se s izgradnjom nove zgrade na adresi Hrvatske bratske zajednice 4, koja je svečano otvorena za Dan državnosti 1995. Sa svoja 723 korisnička mjesta i 270 korisničkih multimedijski opremljenih prostora, suvremena multimedijski orijentirana knjižnica zadovoljava raznolike potrebe svojih korisnika, omogućujući im dostup do vlastitih i stranih baza podataka.
Fondom Nacionalne i sveučilišne knjižnice obuhvaćene su i vrlo vrijedne zbirke kao što su Zbrika rukopisa i starih knjiga sa 171 inkunabulom i oko 10 000 svezaka knjiga, oko 1500 tiskopisa te s više od 103 000 rukopisnih jedinica.
Podjednako su tako vrijedne i druge zbirke Nacionalne i sveučilišne knjižnice: Grafička zbirka posjeduje djela hrvatskih slikara i grafičara, kao i likovna djela stranih autora, niz vrijednih grafika s prikazima iz hrvatske povijesti, zbirke starih razglednica i prigodnih čestitki, domaće i strane ex librise, 50 000 plakata, 20 000 ovitaka knjiga, 25 000 kataloga izložbi, 5000 fotografija te 6000 kalendara. Zbirka zemljopisnih karata i atlasa posjeduje sve vrste zemljopisnih karata, od kojih mnoge potječu iz XVI. stoljeća, kao i 245 atlasa od kojih su 125 iz razdoblja od XVI. do XVIII. stoljeća, te 4500 turističkih prospekata. U svom fondu Zbirka muzikalija i audiomaterijala ima 17 500 muzikalija, 2119 rukopisa, 10 500 kaseta, 22 000 ploča i 850 CD-a.
Prateći moderne tokove XXI. stoljeća, Knjižnica korisnicima pruža svoje usluge i na daljinu. Mrežne stranice Knjižnice broje oko 300 000 posjeta godišnje, dok broj upita WebPAC kataloga iznosi oko 2 000 000 upita na godinu.